Dječji razvoj, uključujući i jezično – govorni, slijedi određene zakonitosti. Za svaku funkciju postoji i određeno osjetljivo razdoblje kada se primjećuje intenzivan razvoj tih sposobnosti. Za jezik i govor radi se o prve 3 godine života.
Dijete od brbljanja, povezivanja pojma i značenja, prvih riječi i rečenica dolazi do sve složenijih formi. Tijekom prve godine života intenzivno se razvija intonacijski element govora u povezanosti s emocijama, gestama i izrazima lica. Priprema se glasovna baza govora i razumijevanje, pojavljuju se prve riječi sa značenjem. Dvogodišnje dijete u svoj vokabularu ima 200-300 riječi, a trogodišnje 1500-2000 riječi. U drugoj godini dijete aktivno koristi pojedine imenice i glagole, a u drugoj polovici druge godine počinje stvarati jednostavne rečenice. Nakon druge godine upotrebljava rečenice sastavljene od 2-3 riječi te se intenzivno razvija razumijevanje. U toj dobi dijete razumije mnogo više od onog što može riječima izraziti. Od druge do 6. godine izgovor glasova se postupno brusi i razvija, postaje jasniji, fond riječi veći, a govor razumljiviji i gramatički ispravan.
Rano djetinjstvo je neosporno razvojno najpovoljnije razdoblje, razdoblje najvećih mogućnosti.
Roditelj kao osoba koja najviše vremena provodi sa svojim djetetom i osoba koja najbolje poznaje svoje dijete prvi može primijetiti odstupanja u dječjem razvoju ili dati korisne podatke stručnjacima.
Isto tako, roditelji se često sami pitaju je li razvoj njihovog djeteta uredan, pa je stoga važno i poznavati zakonitosti dječjeg razvoja.
Kako biste kao roditelj prepoznali odstupanje u jezično govornom razvoju, bitno je znati što dijete u određenoj dobi može.
Najčešće jezično-govorne teškoće koje se javljaju kod djece predškolske dobi su poremećaji izgovora, a mogu se javiti u vidu izostavljanja glasa (omisija, riba-iba), zamjene jednog glasa drugim (riba-liba) ili distorzije određenog glasa, tj. njegovog iskrivljenog izgovora (npr. ''šuškavo'' szc, umekšan izgovor glasova šžč).
Dijete govor i izgovor usvaja postupno. U glasovnom sustavu svakog jezika postoje glasovi koji se ranije i kasnije usvajaju, tj. sazrijevaju. U trećoj godini djeca obično ispravno izgovaraju sve samoglasnike i desetak suglasnika. Nakon treće godine izgovor se postupno pročišćava i u četvrtoj i petoj godini dijete ispravno izgovara sve glasove. Dijete staro 5,5 godina mora ispravno izgovarati sve glasove.
Pravilan izgovor glasova: | Očekujemo od djeteta u dobi od: |
Vokali, P T K B D G M N V F H J | 3-3,5 |
S Z C LJ NJ L R | 4-4,5 |
Š Ž Č Ć DŽ Đ | 5-5,5 |
Odstupanja u građi artikulatora (usne, nepce, zubi), blaga oštećenja sluha mogu uzrokovati poremećaj izgovora. Isto tako, loše navike iz djetinjstva kao preduga upotreba dude varalice ili ''cuclanje'' prsta mogu dovesti do pogrešnog izgovora, ali i do deformacija zubi i nepca.
Važno je napomenuti da određene teškoće mogu biti vidljive kao poremećaj izgovora, ali u pozadini mogu biti ozbiljniji problemi koji mogu u velikoj mjeri utjecati na usvajanje čitanja i pisanja.
Na teškoće u jezično govornom razvoju može ukazivati:
- kasnije progovaranje djeteta
- dijete govori manje od svojih vršnjaka i manje se uključuje u komunikaciju, koristi se manjim brojem riječi i kraćim i jednostavnijim rečenicama
- neuobičajen je red riječi u rečenici, nedostaju veznici, pomoćni glagoli i prijedlozi te je iskaz agramatičan (pogrešan rod, broj, padež, vid, lice)
- često ispuštanje i/ili zamjena mjesta slogovima u riječima (klopopac-poklopac, katnica-kantica, ljubistača-ljubičasta)
- govor je teško razumljiv okolini zbog sustavnih i nesustavnih grešaka u govoru
- ima poteškoća u razumijevanju pitanja ili naloga koji mu se upućuju
Također, u govoru djeteta mogu se javiti i odstupanja ritma i tempa govora - ponavljanje glasova, slogova, riječi ili fraza, produljivanje glasova, bezglasni zastoji na početku ili unutar riječi, napetost i grč pri govorenju.
Netečnosti u govoru se obično javljaju između druge i pete godine života. Dio djece tada prolazi kroz fazu fiziološkog mucanja ili razvojne netečnosti. U većini slučajeva ovi simptomi nestaju ako se djetetu ne osvijeste.
Roditelji su često u nedoumici kada potražiti pomoć stručnjaka. No, bolje je biti prestrog pa potražiti pomoć kada vam se čini i nepotrebnim, nego li dijete prepustiti njegovim teškoćama. Čak i kada nisu jako izražene teškoće možda i neće proći same od sebe te mogu otežati školovanje, pa čak i izbor zanimanja. Iz tog razloga, važno je djelovati što ranije, u predškolskom periodu, kako bi polazak u školu prošao što bezbolnije, a usvajanje čitanja i pisanja bilo što lakše.
Ukoliko ste u nedoumici ili imate pitanja vezana uz razvoj jezika i govora svog djeteta, od 15.9.2023. možete se obratiti logopedu DV Tintilinić.
Pripremila: Anita Ciković Krsnik, mag.log.